Okretni moment i snaga elektromotora: krivulja objašnjena jednostavno

Elektromotor snažno vuče već od samog zaustavljanja, nakon čega njegova potisna snaga počinje opadati s porastom brzine. Ovaj oblik krivulje, u potpunosti drugačiji od onog kod motora s unutarnjim izgaranjem, posljedica je dva jednostavna ograničenja: struje koju motor i kontroler mogu podnijeti te napona baterije. Ovaj vodič objašnjava što su okretni moment i snaga, kako su povezani i kako ispravno tumačiti navedene brojke.

Ključne točke

  • Okretni moment je sila rotacije; u elektromotoru je proporcionalan struji.
  • Snaga je okretni moment pomnožen s brzinom vrtnje: isti okretni moment pri visokoj brzini daje više vata.
  • Krivulja ima dvije zone: konstantan okretni moment sve dok je struja glavno ograničenje, a zatim konstantna snaga kada napon postane ograničenje.
  • Nazivna snaga je ona koju motor može održavati bez pregrijavanja, a ne maksimalna snaga koju može isporučiti na nekoliko sekundi.

Okretni moment i snaga: dvije različite veličine

Okretni moment je sila rotacije, izražena u njutn-metrima (N·m). Upravo on pokreće ubrzanje stroja i svladavanje uspona. Kod glavčinskog motora koji direktno pokreće kotač, okretni moment motora podijeljen s polumjerom kotača daje silu koja gura romobil.

Snaga je količina obavljenog rada u sekundi, izražena u vatima (W). Ona kombinira napor i brzinu:

snaga (W) = okretni moment (N·m) × brzina (okretaji u minuti) × 2π ÷ 60

Primjer izračuna: motor koji isporučuje 50 N·m pri 1.000 okretaja u minuti razvija 50 × 1.000 × 6,28 ÷ 60, što iznosi približno 5.240 W. Isti motor, ako isporučuje 25 N·m ali se vrti pri 2.000 okretaja u minuti, razvija istu snagu. Okretni moment i snaga stoga ne govore istu stvar: okretni moment govori kako stroj kreće, dok snaga govori što može postići pri velikoj brzini.

Okretni moment prati struju

Kod motora s trajnim magnetima, proizvedeni okretni moment proporcionalan je struji koja prolazi kroz namote. Koeficijent koji ih povezuje naziva se Kt, izražen u njutn-metrima po amperu; ovisi o magnetima i broju zavoja. Naš vodič Kv, Kt i broj polova elektromotora donosi detalje o tome.

Izravna posljedica: maksimalni okretni moment određen je maksimalnom strujom. Tu struju ograničava kontroler (ono što njegovi tranzistori mogu podnijeti), motor (ono što njegovi namoti i magneti mogu podnijeti bez zagrijavanja) i, neizravno, baterija. Brzina ne ograničava okretni moment pri pokretanju: upravo zato elektromotor može isporučiti svoj puni okretni moment već od stanja mirovanja.

Krivulja u dvije zone

Zona 1: konstantan okretni moment

Pri pokretanju i malim brzinama, kontroler može u motor poslati maksimalnu namještenu struju. Okretni moment je stoga na maksimumu i konstantan. Snaga pak kreće od nule u mirovanju i raste u ravnoj liniji s brzinom, budući da predstavlja umnožak okretnog momenta i brzine.

Bazna točka

Dok se okreće, motor proizvodi napon koji se suprotstavlja naponu baterije, odnosno protielektromotornu silu. Ona raste s brzinom. U jednom trenutku kontroler više nema dovoljno naponske margine da bi pogurao maksimalnu struju kroz namote: to je bazna točka. Iznad nje struja, a time i okretni moment, počinju padati.

Zona 2: približno konstantna snaga, a zatim pad

Iznad bazne brzine okretni moment opada kako brzina raste. U idealnom slučaju, snaga ostaje približno konstantna u rasponu određenih brzina. Zatim, približavanjem brzini vrtnje u praznom hodu, okretni moment teži nuli, a s njime i snaga: motor više ne može ubrzavati stroj.

Slabljenje polja (engl. field weakening) omogućuje rastezanje ove druge zone: kontroler namjerno slabi polje magneta kako bi pomaknuo granicu napona, uz cijenu dodatne struje i topline. Naš vodič o slabljenju polja objašnjava kako to funkcionira.

ZonaOgraničavajući čimbenikOkretni momentSnagaSubjektivni osjećaj
Mala brzinaMaksimalna struja kontrolera i motoraMaksimalan i konstantanRaste s brzinomOdlučno pokretanje, međuubrzanja
Velika brzinaNapon baterijeOpadaPribližno konstantnaUbrzanje postaje blaže
Blizu brzine u praznom hoduNapon baterijeTeži nuliPadaStroj doseže krajnju granicu

Što pomiče krivulju

  • Više struje (snažniji kontroler i baterija): zona konstantnog okretnog momenta pomiče se prema gore. Snažnija pokretanja i međuubrzanja, bez promjene krajnje brzine.
  • Viši napon (baterija višeg napona): bazna brzina i maksimalna brzina se pomiču. Stroj duže zadržava okretni moment i ide brže. Pogledajte naš vodič o prijelazu na viši napon.
  • Drugi namot: namot za velike brzine (High Speed) pomiče sve prema visokim brzinama, ali zahtijeva više struje za isti okretni moment; namot za veliki okretni moment (High Torque) radi suprotno.
  • Pad napona baterije: pri velikom opterećenju istrošena ili hladna baterija gubi napon, što smanjuje baznu brzinu i krajnju brzinu pod opterećenjem.

Nazivna snaga i vršna snaga

Motor deklariran na određenu nazivnu snagu nije ograničen samo na tu vrijednost. Nazivna snaga je ona koju može trajno održavati bez prekoračenja granične temperature. Vršna snaga je ona koju može isporučiti tijekom nekoliko sekundi, sve dok se njegovi namoti i magneti ne stignu zagrijati.

Na primjer, naš motor XHS75 High Speed deklariran je na 6.000 W nazivne snage. Ova brojka govori što može podnijeti u kontinuiranom radu; stvarna snaga koja se isporučuje pri ubrzanju ovisi o kontroleru, bateriji i postavkama te je može premašiti tijekom kraćih vremenskih razdoblja. Vrijedi i obrnuto: s ograničenim kontrolerom motor nikada neće iskoristiti svojih 6.000 W.

Jedini pouzdan način za poznavanje stvarnih krivulja sklopa motora, kontrolera i baterije jest njihovo mjerenje. Naš vodič o mjerenju snage na ispitnom stolcu objašnjava postupak. Za stroj čiji se pogon razvija od nule, naš odjel za istraživanje i razvoj polazi od potrebnog okretnog momenta i brzine kako bi dimenzionirao cjelokupni sustav za stroj.

Savjet iz radionice

Za usporedbu dvaju strojeva radije promatrajte okretni moment na kotaču i napon baterije nego istaknutu snagu u vatima. Romobil koji se reklamira kao vrlo snažan, ali ima ograničenu struju, bit će trom prilikom međuubrzanja; romobil koji isporučuje visoku struju bit će živahan, čak i s skromnijom prikazanom snagom.

Često postavljana pitanja

Zašto elektromotor ima svoj puni okretni moment već od stanja mirovanja?

Zato što njegov okretni moment ovisi o struji, a ne o brzini. U mirovanju motor ne proizvodi nikakav napon koji se suprotstavlja bateriji: kontroler mu može poslati svu dopuštenu struju već pri prvom okretaju kotača.

Zašto moj romobil slabije ubrzava pri velikoj brzini?

Iznad bazne brzine napon baterije više nije dovoljan da pogura maksimalnu struju kroz motor. Okretni moment opada, a s njime i ubrzanje. To je normalna pojava karakteristična za sve elektromotore napajane baterijom.

Ima li smisla zbrajati snage dvaju motora?

Da, kod dvomotornog romobila snage se zbrajaju ako oba motora primaju struju u isto vrijeme. No baterija mora biti u stanju istovremeno isporučiti struju za oba motora, što često predstavlja pravo ograničenje.

Odnosi li se navedeni okretni moment na motor ili na kotač?

Kod glavčinskog motora to je ista stvar jer se motor nalazi u kotaču. Kod centralnog motora s lancem ili remenom, okretni moment na kotaču množi se s prijenosnim omjerom, dok se brzina razmjerno tomu smanjuje; snaga ostaje nepromijenjena, ne računajući gubitke u prijenosu.